Dojenje uz dohranu prije spvanja, toliko je već postalo uobičajena praksa da sam odlučila malo pojasniti što se to konkretno događa pred sam kraj dana. Ostaje li mama doista bez mlijeka predvečer ili je pak beba navečer gladnija pa joj kako često čujem na terenu „treba malo više“?

Kako funkcionira dojenje

Važna činjenica koju bismo trebali znati kada pokušavamo objasniti pojavu učestalijeg dojenja i nervoznijeg ponašanja bebe predvečer jest sljedeća. Za dojenje je važan hormon oksitocin. Poznato nam je od ranije da se on izlučuje  i otpušta u neuronima unutar mozga, točnije u hipotalamusu. U krvotok ga zatim ispušta žlijezda hipofiza, a nakon što se nađe u krvotoku ciljano dolazi do određenih organa. Uloga oksitocina u dojenju jest ključna za tzv. refleks otpuštanja mlijeka. Istraživanja pokazuju da je dovoljno samo oko 12 sekundi od podražaja da se poveća tlak u dojkama i potakne refleks otpuštanja mlijeka kao posljedica djelovanja oksitocina na receptore. Podražaji za izlučivanje oksitocina potrebnog za dojenje jesu: maženje s bebom, bebin plač, pa ćak i sam pogled na bebu je ponekad dovoljan. Drugim riječima, bliskost između mame i bebe potiče lučenje oksitocina koji pak potiče otpuštanje mlijeka.

Što se događa na kraju dana?

„Pred kraj dana, posebice navečer, postaje kritično!“ Riječi su ovo mnogih majki kojima sam pomagala s dojenjem. Večina se roditelja našla u sličnoj situaciji. Beba je zadovoljna i lijepo doji tijekom dana, a navečer postaje nezadovoljnijna, razdražljivija i često traži dojiti. Što se dakle događa na kraju dana?

Ovdje se radi o jednoj zapravo uobičajenoj pojavi koja jednako pogađa dojene bebe kao i one hranjene adaptiranim pripravcima. Tijekom prvih nekoliko mjeseci bebe imaju određena razdoblja uznemirenosti koja se najčešće javljaju kasno poslije podne ili navečer. Najčešće se radi o nekoliko sati u kojima su prisutni navedeni simptomi. Beba dakle traži vrlo male količine mlijeka u jako čestim intervalima, te pokazuje jasne znakove da želi biti mažena, nošena i osjećati se sigurno u naručju mame ili tate. Ova je pojava u teoriji poznata kao „Večernja nervoza“.

Obično se ovi simptomi počinju javljati između drugog i trećeg tjedna starosti bebe, pa roditelji često pomisle na pojavu dojenačkih kolika. Vrhunac dosežu oko šestog tjedna starosti, a važno je naglasiti kako prolaze do četvrtog mjeseca starosti bebe.

„Večernja nervoza“ i dojenje

Vjerojatno ste kod svoje bebe već primjetili da u određenim dobima dana ima potrebu za češćim hranjenjem, dok u drugom dijelu dana ima duže pauze između hranjenja. Dakle, razdoblja češćih hranjenja uobičajena su pojava u rastu i razvoju bebe. Česta je pojava da se baš ta razdoblja čestih hranjenja poklope s razdobljima nervoze i nezadovoljstva.

Evo kako to zapravo izgleda. Beba kratko doji pa počinje nezadovoljstvo. Nezadovoljstvo prelazi u nervozu, a nervoza u plač. Nakon toga će ponovno kratko dojiti, pa napraviti kratku pauzu s negodovanjem i plačem. Ovakvo je ponašanje prilično frustrirajuče za roditelje, naročito predvečer kad su i sami već umorni.

Uporavo su ovo ključni trenuci u kojima se majci javlja prva sumnja u dojenje. Prilikom ovakvog ponašanja bebe, mama počinje razmišljati o količini i kvaliteti svog mlijeka, a njeno se samopouzdanje počinje smanjivati.

Zašto je večer kritična?

Vratimo se ponovno na oksitocin i njegovu ulogu u dojenju. Kraj dana za bebu predstavlja i kraj dana za mamu. Umor, iscrpljenost i neispavanost kod majke uzimaju svoj danak naročito navečer. Dodamo li tome zabrinutost i stres koji uzrokuje promjena bebinog ponašanja, zapravo smo došli do jednog dijela odgovora.

Umorna, iscrpljena i zabrinuta mama ima niske razine oksitocina!I zapravo se radi o tome da će teže nego inače potaknuti refleks otpuštanja mlijeka. Dotok mlijeka će naime biti malo sporiji nego što je uobičajeni, što će dodatno bebu činiti nervoznijom i nezadovoljnijom nego inače.

Sada dodajmo tome i činjenicu da je beba također umorna i nervozna, te proživljava sve nove promjene koje joj je donio dolazak na svijet. Pokušajte zamisliti koliko se samo podražja u toj maloj glavici skupi tijekom cijelog dana, a koji čekau na procesuiranje. Novi zvukovi, novi glasovi, boje, svijetla, mirisi, nova okolina, boravak u krevetiću bez mame...

Kada dakle, umornoj i iscrpljenoj mami koja sumnja u svoju sposobnost dojenja dodajmo nervoznu bebu koja stalno želi dojiti i idobili dobitnu kombinaciju koja će sabotirati dojenje

Kako preživjeti teške večeri?

Prije svega, važno je ostati miran koliko got to bilo teško. Znam da se ponavljam, ali znanje doista donosi mir. Na vrijeme upoznati proces dojenja i načine njegova funkcioniranja od presudne je važnosti kako biste uspjeli zadržati mir i sabranost u ovoj situaciji.

Pružite svojoj bebi najbolje što možete! Dojite ju kada got osjetite da ona to želi. Nosite ju. Mazite se. Provodite što više vremena u kontaktu koža, na kožu. Neka vaša beba spava na vašim prsima, to je za nju najsigurnije mjesto na svijetu!

Iako vaša beba ne traži puno, osim sigurnosti i pripadanja, često se čini kao da ne možete odgovoriti na sve  njene potrebe i to zna biti jako frustrirajuće. Briga o uznemirenoj bebi doista jest stresna. Dopustite si kratke trenutke predaha, poput tople kupke ili tuša, kratke šetnje ili telefonskog razgovora s prijateljicom. Vaša vas beba treba uvijek i stalno i zato je važno da odvojite malo vremena kako biste i sami bili dobro.

Dajte sebi i bebi sve što trebate

Okružite se ljudima koji vas razumiju i podržavaju. Pronađite nekoga tko će rado pomoći u kućanskim i drugim obavezama. Smanjite obaveze, brige i stres oko sporednih stvari i fokusirajte se na odmor, san i brigu o sebi i bebi. Ovo vrijeme zna biti vrlo iscrpljujuće za roditelje i kao takvo traži puno strpljenja. Dajte sebi i bebi ono šo vam je potrebno, a prije svega to je vrijeme provedeno zajedno i u miru.

Ako želite bolje razumjeti dojenje i prve dane života svoje bebe provesti mirno i bez stresa. Pripremite se za uspješan početak uz program Školice dojenja. Više o programu i prijavu na isti pronađite ovdje.

S ljubavlju, Andrea.

Govoreć o hormonima, oksitocin je jedan od njih za kojeg ste vjerujem mnogi čuli. Opće je poznato da je oksitocin hormon za kojeg se kaže da pridonosi osjećaju povezanosti , uspostavljanju društvenih odnosa i socijalnih ponašanja poput brige i empatije. O oksitocinu se često govori kao o „hormonu sreće“, a nerijetko ga nazivaju i „hormonom ljubavi“.

Proizvodi se i otpušta u neuronima unutar mozga, točnije u hipotalamusu tj. području mozga koje ima važnu ulogu u kontroliranju brojih funkcija ljudskog organizma. U krvotok ga zatim ispušta svima nam poznata žlijezda hipofiza, a nakon što se nađe u krvotoku ciljano dolazi do određenih organa. Ovaj hormon ima ulogu neurotransmitera što znači da u mozgu vrši prijenos signala između neurona i tako regulira određena ponašanja, a uz ovu važnu funkciju ujedno sudjeluje i u fiziološkim procesima našeg organizma.

Možda je manje poznato da se oksitocin istražuje već više od stotinu godina, a kao kemijski spoj C₄₃H₆₆N₁₂O₁₂S₂ dokazan je 1928., dok su njegova struktura i točan raspored aminokiselina utvrđeni 1953 godine. Danas možemo reći da je njegova uloga u razumijevanju emocija, razvijanju bliskosti te stvaranju odnosa i privrženosti doista velika. No kakva je povezanost između majčinstva i oksitocina, saznajte u nastavku.

„Hormon ljubavi“ i majčinstvo

Nakon otkrića strukture i rasporeda aminokiselina oksitocina 1953. godine zahvaljujući daljnjim istraživanjima koja donose potpuno nove spoznaje o djelovanju i ulogama ovog čudesnog hormona. Danas znamo koliko je on važan za ženski organizam u razdobljima trudnoće, poroda i postpartuma.

Istraživanja ukazuju na oscilacije u razinama oksitocina u organizmu tijekom menstrualnog  ciklusa žene. Dokazano je da nakon završetka menstruacije koncentracija ovog hormona u organizmu raste i doseže maksimalne vrijednosti u vrijeme ovulacije, nakon čega se ponovno spušta na svoje najniže vrijednosti. Još u trudnoći ovaj nam hormon pomaže održavati prokrvljenost maternice te s emotivne strane pomaže trudnici u pripremi za majčinstvo čineći ju emotivno osjetljivijom. Već je duže vrijeme poznato da oksitocin stimulira i stezanje mišića maternice te je zaslužan za početak poroda kao i za kontrakcije maternice tijekom poroda. Često se dogodi da trudnica u ranoj fazi poroda stigne u rodilište s određenim ritmom kontrakcija koje se tada znatno prorijede ili čak potpuno nestanu zbog pada oksitocina uzrokovanog promjenom okoline. Tada je potrebno organizmu dati neko vrijeme za prilagodbu na novonastalu situaciju kako bi se kontrakcije ponovno nastavile. Oksitocin tijekom poroda pomaže u opuštanju i rastezanju mišića zdjeličnog dna, a poznata je  i činjenica da najviše razine oksitocina izlučuje majka neposredno nakon poroda. Time ujedno pospješuje nastavak kontrakcija koje pomažu u porodu posteljice, vraćanju maternice na njenu veličinu prije trudnoće i istovremeno štiti od prekomjernog krvarenja nakon poroda. Vjerojatno ćete osjetiti jače stezanje u području maternice u danima nakon poroda i to baš za vrijeme podoja. Istovremeno će i lohije biti jače upravo u vrijeme samog podoja jer oksitocin koji nam omogućuje otpuštanje mlijeka istovremeno kontrahira maternicu što se manifestira jačim bolovima i trenutno jačim krvarenjem.

Mnoga nam istraživanja dokazuju da se odnos povezanosti i privrženosti majke i tek rođenog djeteta također temelji na oksitocinu. Dokazano je da izlučivanje oksitocina kod majke potiče djetetov dodir i  urođen refleks sisanja, kao i majčino promatranje djeteta, maženje s djetetom pa čak i njegov plač. Dovoljno je samo od prilike 12 sekundi od podražaja da se poveća tlak u dojkama i potakne refleks otpuštanja mlijeka kao posljedica djelovanja oksitocina na receptore. Mnoge rodilje svjedoče kako su na odjelu babinjača osjetile refleks otpuštanja mlijeka čak i na plač drugih beba. Nevjerojatno je koliko nas dojenje  u kombinaciji s oksitocinom štiti u danima ranog postpartuma. Ne samo da nam pomaže u fizičkom oporavku već nas na poseban način povezuje s bebom.

Možemo slobodno reći da razina oksitocina u ženinom organizmu regulira tijek poroda i njegovo napredovanje, postpartalni oporavak kao i dojenje. Dakle, ovaj nam nevjerojatni hormon pomaže još u trudnoći pa sve do prvih znakova početka poroda, zatim u otpuštanju mlijeka tijekom dojenja, a kasnije i u samom oporavku poslije poroda.

Sintetički oksitocin

 Istraživanja mehanizama djelovanja oksitocina na maternicu doprinijela su i razvoju njegovog stvaranja u laboratoriju. Tako danas imamo i sintetički oksitocin najviše poznat po nazivima Pitocin ili Sintocinon, a nama poznatiji kao drip.

Drip je točnije kombinacija sintetičkog oksitocina i fiziološke otopine koju rodilja prima preko infuzije. Često se koristi kao jedan od načina indukcije. Unatoč stavu WHO da je drip velika intervencija koja bi se trebala provoditi samo uz valjanu indikaciju, još uvijek se daje rutinski za pojačavanje kontrakcija i ubrzavanje poroda bilo nakon spontanog ili namjernog prokidanja vodenjaka. Kombinaciju ovih dviju intervencija (prokidanje vodenjaka i drip) nazivamo još i „aktivno vođenje poroda“. Istraživanja pokazuju da su žene potvrdile kako su kontrakcije izazvane dripom snažnije i često bolnije od prirodnih kontrakcija, a sama činjenica da se drip daje intravenozno upućuje na smanjenu mogućnost kretanja tijekom kontrakcija. Smanjena mogućnost kretanja pak ograničava mogućnosti ublažavanja boli, a u kombinaciji s dripom može zahtijevati i stalni ctg nadzor. Ova intervencija dalje za sobom povlači neke druge i tako dolazimo do poznatog pojma „kaskada intervencija“. Važno je napomenuti da su intervencije u porodu ponekad doista važne i opravdane, ali jednako tako da se i mnoge od njih koriste rutinski. Stoga je dobro upoznati ih i u suradnji s medicinskim osobljem donijeti odluke.

Poznavajući uloge i važnost oksitocina tijekom poroda i dojenja, korisno je pokušati se prisjetiti situacija i načina na koje možemo prirodno potaknuti lučenje oksitocina. Na taj ćemo način pridonijeti optimalnom funkcioniranju organizma u zahtjevnim razdobljima poput poroda, dojenja i ranog postpartuma.

Kako povećati oksitocin na početku i uslijed poroda

Poznato je da se oksitocin luči u situacijama koje nam stvaraju ugodu i onda kada se osjećamo mirno i sigurno.

Vrlo je vjerojatno da će nam situacije poput: izlaska iz udobnosti i sigurnosti doma, vožnje automobilom do rodilišta, dolaska u nepoznati prostor rađaonice, oblačenja bolničke spavačice, nepoznatog osoblja, nepoznatih mirisa, jakog svijetla, osjećaja hladnoće, nesigurnosti, zabrinutosti ili straha, odvajanje od pratnje i slično, smanjiti razinu oksitocina. To pak posljedično može zaustaviti ili prorijediti kontrakcije, produljiti porod, a kasnije i porod posteljice te imati učinka da pojačano poslijeporođajno krvarenje.

Evo nekoliko prijedloga koji će vam pomoći u podizanju oksitocina u vrijeme početka poroda kod kuće, ali i kasnije tijekom boravka u rađaonici.

Kod kuće:

•Opustite se u toploj kupki ili tušu

•Provedite zajedničko vrijeme s dragim ljudima

•Pogledajte dobar film

•Ugodna masaža može pomoći u opuštanju

•Prošetajte sa starijom djecom

•Uzmite vrijeme za osobnu molitvu

•Pripremite omiljenu hranu i dobro se najedite

•Vodite računa o redovitom unosu tekućine

•Neka vam temperatura prostorije bude ugodna

•Zamračite prostor (pojačajte ugođaj pokojom lučicom)

•Slušajte omiljenu glazbu

•Odmorite ili čak pokušajte zaspati

•Provedite vrijeme nasamo sa svojim suprugom

•Ugodna masaža može pomoći u opuštanju

•Bračno darivanje potaknut će kontrakcije maternice

•Nježni dodiri i zagrljaji doprinijet će osjećaju sigurnosti

U rodilištu:

•Ako je moguće ponesite svoju spavaćicu (to će pridonijeti da se osjećate ugodnije i sigurnije)

•Ponesite slušalice i poslušajte svoju glazbu ili meditativnu molitvu

•Ponesite čarape i vestu kako vam ne bi bilo hladno

•Dobro je ponijeti bananu, krekere, energetsku pločicu ili čokoladu (ne zaboravite hranu za pratnju na porodu)

•Svakako ponesite vodu ili nešto za piće

•Ako je moguće zamolite osoblje da prigušite svjetlo (spustite rolete ili navucite zavjese)

•Pokušajte šetati i ostati na nogama čim duže (iskoristite mogućnosti koje vam rodilište nudi poput lopte za vježbanje ili porodnog stolčića jer gravitacija pomaže u porodu i lučenju oksitocina)

•Ako je moguće iskoristite tuš za dodatnu toplinu i opuštanje (to će vam pomoći da se dodatno opustite i blagotvorno će djelovati na bolove)

•Važno je osjećati se sigurno, a tome svakako pridonosi pratnja na porodu

•Nježan dodir supruga ili osobe od povjerenja od neprocjenjive su vrijednosti

•Topli oblozi na čelu ili vratu mogu vas također opustiti

•Nježni i opuštajući mirisi eteričnog ulja mogu vas dodatno opustiti ili podsjetiti na dom (ponesite ih u raspršivaču ili u obliku rolona)

Kako povećati oksitocin u prvim danima dojenja     Dojenje nam prirodno omogućava cjelovit oporavak poslije poroda. Uzrokujući kontrakcije fizički pomaže u vraćanju maternice, pospješuje njezino čišćenje krvarenjem tijekom podoja i pomaže u zacjeljivanju potičući nas na odmor i opuštanje za vrijeme podoja. Kako bi dojenje bilo uspješno nužna je uloga oksitocina, a da bi ga majčin organizam izlučivao potreban je odmor, mir, sigurnost i čim manje stresa.

Evo nekoliko prijedloga za povećanje razine oksitocina tijekom dojenja:

•Ugodno se smjestite prije podoja

•Poduprite sebe i bebu jastucima

•Ako sjedite podignite noge na malo povišenje (stolčić, jastučić, stolić...)

•Topli oblozi na dojkama prije podoja mogu pomoći u opuštanju i proširivanju mliječnih kanalića

•Čim više vremena provedite u kontaktu s bebom koža na kožu (neka beba bude na vama dok odmarate i u trenucima kada ne dojite)

•Mazite se sa svojom bebom

•Odvojite vrijeme za topli tuš i trenutak predaha

•Ako vas plač bebe jako uznemiruje neka je prije podoja umiri vaš suprug ili netko od ukućana

•Nježna masaža ramena, vrata, leđa ili stopala može pomoći da se opustite prije podoja

•Mirna atmosfera u domu pridonijet će osjećaju sigurnosti i opuštenosti (ugodno okružje, omiljena glazba, zamračen prostor ili pak prostor pun svjetlosti, mirisi eteričnih ulja...)

•Pokušajte smanjiti sve aktivnosti koje vam stvaraju opterećenje ili nelagodu (posjete, telefonski razgovori...)

•Pokušajte se odmarati čim više tijekom dana

•Vodite računa o raznovrsnoj i redovitoj prehrani

•Osigurajte si podršku za vrijeme dojenja (emotivna podrška jednako je važna kao i logistička)

•Prihvatite pomoć oko brige za kućanstvo u danima nakon poroda

•Informirajte se o dojenju prije poroda (znanja o pravilnom položaju i hvatu, učinkovitom sisanju, dovoljnom kalorijskom unosu i prepoznavanju simptoma potencijalnih poteškoća  će svakako donijeti sigurnost i mir te pomoći izbjeći neke stresne situacije)

Vjerujem da će vam ovi prijedlozi pomoći i da ćete ih dopuniti vlastitima. Možda će vas potaknuti na razmišljanje o porodu i danima nakon njega, a možda vas odvesti u jednu sasvim novu perspektivu ovih dragocjenih i jedinstvenih trenutaka u životima vaših obitelji.

Kako bilo, želim vam blagoslovljen početak majčinstva pun oksitocina.

Za mirno i pozitivno iskustvo poroda i dojenja za vas sam osmislila programe pripreme koji su rezultat mojeg dugogodišnjeg iskustva majčinstva i dojenja. Više o programima saznajte ovdje.

S ljubavlju, Andrea.

Popularni grudnjak, topić ili grudnjak za dojenje sigurno će se naći na svakom popisu stvari za rodilište.
Zašto tamo nebi trebao biti?
Donosim ti 8 razloga.

Pritišče

Bez obzira na odgovarajuću veličinu, dojke u trudnoći bujaju do poroda, a u prvim danima uspostave dojenja to se nastavlja. Čak i grudnjak odgovarajuće veličine u tim danima zna biti barem mrvicu premalen ili tijesan. To na čini neugodu kada je doista nebi trebalo biti.

Neudoban je

Bez obzira na materijal i kroj, u prvim danima nakon poroda zbog veličine i težine dojki, čak i najudobniji grudnjak može negdje stiskati i biti neudoban. Ne zaboravite činjenicu da večinu dana nakon poroda provedemo ležeći ili u krevetu, što dodatno doprinosti neugodi kod nošenja grudnjaka.

Urezuje se

Iako udoban i pamučan, najčešće zbog ležanja i dugog boravka u istom položaju, grudnjak će se sigurno na jednom dijelu urezati i tako doprinijeti nelagodi.

Zaustavlja protok

Svako stiskanje, urezivanje ili pritisak na dojke i okolno tkivo može doprinijeti zaustavljanju protoka mlijeka u mliječnom kanaliću i na taj način otežati početnu prepunjenpst dojki.

Pridonosi mastitisu

Zbog svega gore navedenog, pritisak grudnjaka može doista doprinijeti začepljenju kanalića, potom razvoju mastitisa ili pogoršati stanje početne prepunjenosti.

Pridonosi težem zacjeljivanju ragada

Prvih dana uspostave dojenja dok još možda postoji potreba za uvježbavanje pravilnog hvata, majka može imati male ranice koje će teže i sporije zacijeliti ako su bradavice i dojke stisnute i vlažne.

Pridonosi stvaranju soora

Soor ili mlječac je infekcija izazvana candidom, a kako znamo da gljivice vole slatko, tamno i vlažno okružje, grudnjak im pruža savršeno mjesto za razvoj. Ondje imaju savršene uvjete za opstanak i razmnožavanje! Ako dodate k tome blazinice ili  jastučiće za dojenje u kojima se skuplja mlijeko i koji su vlažni, dobit ćete savršenu kombinaciju za soor. Osobito tijekom vrućih ljetnih mjeseci.

Zapamti!
Prvih dana uspostave dojenja dojke bi trebale biti suhe, ne stisnute, u prozračnoj okolini prirodnih materijala. Dakle, najbolje široka pamučna piđama ili majica.
Ako osjetiš težinu i nelagodu i ipak trebaš neku potporu, dobra alternativa grudnjaku je pamučna potkošulja.
Ako ti prilikom dojenja kapa mlijeko iz dojke na koju trenutno ne dojiš, obloži je pamučnom tetra pelenom ili ručnikom koji ćeš nakon podoja maknuti kako bi dojka opet bila suha.
Ako se nađeš u prilici da ti kratko za treba grudnjak, neka bude pamučan, po mogućnosti bez žica, a jednokratne jastučiće za skupljanje viška mlijeka zamijeni perivima koji su od pamuka.

Dojenje je najprirodniji i najbolji način hranjenja za tvoju bebu. Ipak, potrebno je vrijeme kako biste ti i tvoja beba usavršile tu vještinu. Želiš li naučiti više o dojenju i omogućiti si miran i siguran početak pogledaj više o programu koji sam sastavila, a možemo ga prilagoditi posebno za tebe i tvoju bebu.

S ljubavlju, Andrea